Usta (Os, Oris)

Angina liječenje

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Krajnici (lat. tonsilla) su skupine limfnog tkiva koje se nalazi u ustima i ždrijelu, dio su imunog sistema , funkcija im je odbrana disajnog sistema od infekcija. Razlikuju se četiri vrste krajnika, nepčani krajnik (lat. tonsilla palatina) još se zove nepčana tonzila, jedna je na lijevoj jedna na desnoj strani grla, sastoje se od limfnih čvorića prekrivenih pločastim epitelom, oni sprječavaju širenje infekcija u okolno područje, zatim ždrijelni krajnik ili ždrijelna tonzila (lat. tonsilla pharyngea) to je nakupina limfnog tkiva u nosnom ždrijelu još se zove i treći krajnik ako je uvećan onda se zove adenoid, sastoji se on nabora sluznice sa limfnim čvorićima i limfnim tkivom, jezični krajnik ili jezična tonzila (lat. tonsilla lingualis) je nakupina limfnog tkiva smještena na korijenu jezika, sastoji se od limfnih čvorova prekrivenih pločastim epitelom i tubni krajnik (lat. tonsilla tubaria) nalazi se na bočnom zidu ždrijela. Upala krajnika je angina ili tonzilitis, javlja se zasebno ili u sklopu drugih upala nosa, uha, ždrijela… Upala može biti hronična to je stalna upala, akutna to je upala do tri sedmice i subakutna to je upala do par mjeseci. Uzroci su razni gljivice, virusi, bakterije, hladna pića, ljubljene sa bolesnim osobama, pokvareni zubi, oboljenja dišnih puteva, oboljenja nosa, sinusa…  Simptomi angine su temperatura, glavobolja, krajnici su crveni, otečeni, bole, otežano se guta, teško se govori, osoba je malaksala… Preporučujemo sljedeće jednostavne recepte:

 

Liječenje angine 1:

  • 200 grama isjeckanog mladog lista koprive
  • 100 grama meda

Sastojke sjediniti i napraviti od njih gustu kašu, držati ih na toplom par dana uz mućkanje više puta dnevno. Jesti jedan dan svakih sat vremena po jednu kašiku smjese. Preporučuje se držati dijetu sve dok bolest traje, ne jesti jako ljuta, masna jela, suhomesnate i konzervisane stvari, ne konzumirati alkohol i cigare, piti što više voćnih sokova.

 

Liječenje angine 2:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista žalfije
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta kičice
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista nane

Sastojke sjediniti sa 1 l prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti. Preporučuje se držati dijetu sve dok bolest traje, ne jesti jako ljuta, masna jela, suhomesnate i konzervisane stvari, ne konzumirati alkohol i cigare, piti što više voćnih sokova.

 

Liječenje angine 3:

Sastojke sjediniti i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti. Preporučuje se držati dijetu sve dok bolest traje, ne jesti jako ljuta, masna jela, suhomesnate i konzervisane stvari, ne konzumirati alkohol i cigare, piti što više voćnih sokova.

 

Liječenje angine 4:

  • narendani korijen hrena

Sastojak sjediniti sa malo meda i stavljati na krajnike to pljuvati, malo čiste smjese i pojesti piti čaj od:

  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog lista koprive
  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog lista kupine
  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog cvijeta zove
  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog cvijeta kamilice
  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog cvijeta bijelog sljeza
  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenog lista i cvijeta hajdučke trave

Sastojke sjediniti u 1,200 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji jedan sat, procjediti, zasladiti medom, grgljati, malo i popiti. Preporučuje se držati dijetu sve dok bolest traje, ne jesti jako ljuta, masna jela, suhomesnate i konzervisane stvari, ne konzumirati alkohol i cigare, piti što više voćnih sokova.

Jačanje sluznice usta

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Sluznica usta, žlijezde slinovnice su jedan od glavnih faktora u ljudskom tijelu. Vrše funkciju zaštite usta, omogućavaju govor, gutanje, žvakanje, stimulišu izbacivanje štetnih tvari, vrše funkciju čula ukusa… Usna šupljina je pokazatelj zdravlja. Ukoliko dođe do upale sluznice simptomi su peckanje, bol, žarenje, gubitak ukusa, suha i ljepljiva usta… Preporučujemo sljedeće recepte za jačanje sluznice usta:

 

Jačanje sluznice usta 1:

Sastojak izrendati, iscjediti, zasladiti po želji i piti sok više puta u toku dana tokom pet dana.

 

Jačanje sluznice usta 2:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista matičnjaka
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta kamilice

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji oko dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

 

Jačanje sluznice usta 3:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista žalfije
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista borovnice

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji oko dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana tokom pet dana.

Prirodno osvježenje daha

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Osvježiti dah prirodno nije nimalo teško. Bilo da je razlog alkohol, pušenje, hrana kao što je luk… Neugodan dah možete biti zbog mnogo razloga bolesti, nedovoljne higijene, jezik takođe može da bude izvor… Održavajte oralnu higijenu zbog estetike ali prvenstveno radi zdravlja. Probajte neke od sljedećih recepta za prirodno osvježenje daha:

 

Prirodno osvježenja daha 1:

Piti u toku dana zaslađen, piti po potrebi.

 

Prirodno osvježenja daha 2:

Piti u toku dana zaslađen medom, piti po potrebi.

 

Prirodno osvježenja daha 3:

Piti u toku dana zaslađen, piti po potrebi.

 

Prirodno osvježenja daha 4:

Jesti u toku dana, jesti po potrebi.

 

Prirodno osvježenja daha 5:

Sastojak oguliti, izrendati i iscjediti sok, dodati šećera po želji kada se šećer istopi piti više puta u toku dana, piti po potrebi.

Ispiranje usta

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Ispiranje usta je neizostavan dio u oralnoj higijeni. Osim što poslije ispiranja imamo prijatan dah ispiranje usta nas čuva od raznih bolesti kao što su karijes, paradentoza, upala desni, znatno smanjuje količinu bakterija u ustima, čuva od upale, jača i desne i zube… Moderna istraživanja su pokazala da održavanje oralne higijene smanjuje opasnost od oboljenja raka usta i grla… Vodice za ispiranje usta većinom sadrže perokside, alkohol što nije preporučljivo i izuzetno su skupe. Ako više volite prirodna jednostavna rješenja probajte neke od sljedećih recepta:

 

Ispiranje usta 1:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta zove
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta kamilice
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana, koristiti po potrebi.

 

Ispiranje usta 2:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena jagode
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta kamilice

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta više puta u toku dana, koristiti po potrebi.

 

Ispiranje usta 3:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena ili cvijeta brđanke
  • 2 velike (supene) kašikue isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta dnevno prije i poslije obroka, koristiti po potrebi.

 

Ispiranje usta 4:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista majčine dušice
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista žalfije

Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta dnevno prije i poslije obroka, koristiti po potrebi.

Zadah zbog pokvarenog zuba

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Zadah zbog pokvarenog zuba možete biti zbog mnogo razloga. Prvenstveno treba poboljšati oralnu higijenu jer se sprečava nakupljanje bakterija u ustima koje proizvode loš zadah. Uzroci mogu biti pokvaren zub, preko noći dolazi do smanjenog lučenja sline, usta su suha što pogoduje razvoju bakterija, kvari zube, prouzrokuje zadah, pušenje, alkohol, neadekvatna ishrana… Popravite ili izvadite zub, zube, osim neugodnog zadaha pokvaren zub ili zubi  mogu prouzrokovat niz oboljenja… Preporučujemo sljedeće recepte:

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 1:

Prije obroka, tri puta dnevno piti po 100 ml soka sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 2:

Prije obroka, tri puta dnevno piti po 100 ml soka sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 3:

  • 1 veliku (supenu) kašiku zdrobljenih klekinja

Sastojak žvakati svako jutro desetak minuta zatim pljunuti, postupak raditi sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 4:

Sastojke sjediniti sa šećerom i sokom od limuna i jesti prije obroka tri puta dnevno,  postupak raditi sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 5:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta majčine dušice
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta kičice

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta u toku dana, postupak raditi sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 6:

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta tri puta toku dana, postupak raditi sve dok se osjeća zadah.

 

Zadah zbog pokvarenog zuba 7:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista nane
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta zove

Sastojke sjediniti sa 400 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i ispirati usta u toku dana, postupak raditi sve dok se osjeća zadah.

Zadah zbog želuca

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Zadah zbog želuca može biti zbog mnogobrojnih faktora loše varenje, gastritis, čir na želucu, usporen rad crijeva, korištenje jakih antibiotika, vraćanje želučane kiseline, ako Vam je hrana bogata mastima, slabija ugljenim hidratima do zadaha može doći zbog njihovog raspadanja u crijevima… Ako Vas muči duže vremena možda je nešto od navedenog uzrok, otklonite tegobe, probajte sljedeće recepte:

 

Zadah zbog želuca 1:

  • 3 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta kičice
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena celera

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti prije obroka po 200 ml tokom šest dana.

 

Zadah zbog želuca 2:

  • 3 velike (supene) kašike isjeckanog lista pelina
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena maslačka

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti prije obroka po 200 ml tokom šest dana.

 

Zadah zbog želuca 3:

  • 3 velike (supene) kašike isjeckanog korijena čička
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena cikorije

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i piti prije obroka po 200 ml tokom šest dana.

Herpes na usni

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Herpes nastaje virusom (lat. herpes febrilis) obično na usni rijetko kada na nosu, obrazu uglavnom predstavlja estetski problem, svrbi, pecka i boli rijetko je kada pokazatelj nečeg ozbiljnijeg. Prenosi se ljubljenjem, upotrebom istog pribora za jelo, četkice za zube, šminke… Ako se osoba jednom zarazi virus ostaje prisutan u organizmu čitav život i pojavljuje se kao posljedica pada imuniteta, prehlade, stresa, gripe, hormonalnih poremećaja… Herpes je mali plik ispunjen tečnošću koji na kraju puca, ostaje krasta koja se suši i prolazi. Ne postoji konkretno liječenje osim ublažavanja tegoba i simptoma. Preporučujemo neke od sljedećih recepta:

 

Herpes na usni 1:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista žalfije
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog cvijeta i lista podubice

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti u toku dana tokom tri dana.

 

Herpes na usni 2:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena cikorije
  • 3 velike (supene) kašike isjeckanog lista gorke djeteline

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti u toku dana tokom tri dana.

 

Herpes na usni 3:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog korijena maslačka
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista pelina

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti u toku dana tokom tri dana.

 

Herpes na usni 4:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista ružmarina
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista masline

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključalog vina i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom od bagrema, piti svaka dva sata po 50 ml tokom tri dana.

 

Herpes na usni 5:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista nane
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista šimšira

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti u toku dana tokom tri dana.

 

Herpes na usni 6:

  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
  • 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista i cvijeta očajnice

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti, zasladiti medom, piti u toku dana tokom tri dana.

Ispucale usne

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Ispucale usne su u većini slučajeva estetski problem do kojeg dolazi zbog raznih faktora bolesti, temeprature, hladnog zraka, ako je u zraku velika vlažnost dolazi do nedostatka vlažnosti u usnama i do njihovog pucanja to može biti tokom čitave godine, najčešće u zimskim, hladnim danima, zbog oblizivanja usana, ako su usta često i dugo ispucala mogući uzrok je nedostatak vitamina u tijelu, željeza, preporučuje se obogatiti ishranu željezom… Postoje razni melemi, kreme u liječenju ispucanih usana, najednostavnij postupak je nanošenje meda uz kratkotrajno držanje, probajte sljedeće recepte:

 

Ispucale usne 1:

  • 2 velike (supene) kašike oljuštenog isjeckanog sjemena badema

Sastojak sjediniti sa 200 ml maslinovog ulja i ostaviti da stoji trideset dana uz mućkanje više puta dnevno, procjediti i mazati usne, postupak raditi tokom četiri dana.

 

Ispucale usne 2:

Sastojak sjediniti sa 200 ml maslinovog ulja i ostaviti da stoji trideset dana uz mućkanje više puta dnevno, procjediti i mazati usne, postupak raditi tokom četiri dana.

 

Ispucale usne 3:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog sjemena dunje

Sastojak preliti sa malo vruće vode, izmiješati i mazati usne, postupak raditi tokom četiri dana.

 

Ispucale usne 4:

Sastojak nanositi nekoliko puta dnevno na usne, postupak raditi tokom četiri dana.

Žvale na ustima

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Žvale na ustima, (lat. angulus infectiosus oris – infekcija ugla usana) su mala ranica na uglu usana koja pecka pri otvaranju i zatvaranju usta. Simptomi žvala na ustima su crvenilo, napukla koža, svrab… Obično nisu zarazne osim ako dođe do upale, razvoja bakterija tada se može zaraziti ljubljenjem, upotrebom iste čaše… Nastaju zbog loše postavljene proteze, nedostatka zubi, nedostatka vitamina B, loše higijene, osobe koje puno govore, osobe sa bolestima želuca, dijabetičari, anemične osobe… Preporučuje se poboljšati ishranu obogatiti je vitaminima posebno vitaminom B, mesom, namirnicama bogatim željezom… Ne postoje konkretni lijekovi i liječenje osim homeopatske medicine, akupunkture… Preporučujemo sljedeće jednostavne recepte:

 

Žvale na ustima 1:

Sastojak stavljati  na žvale tri puta dnevno sve dok ne prođu.

 

Žvale na ustima 2:

Sastojak stavljati  na žvale tri puta dnevno sve dok ne prođu.

 

Žvale na ustima 3:

Sastojak stavljati  na žvale tri puta dnevno sve dok ne prođu.

Pjena na ustima

Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja  (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini  meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…

Pjena na ustima, bale su jedna od tegoba usta, u većini slučajeva nisu pokazatelj nekog oboljenja obično se pojavljuju kod ljudi koji boluju od moždanih problema npr. epilepsije, vezuju ih često za osobe koje su pod stresom, emotivno rastrojene, nervozne, anksiozne… Uglavnom je to estetski problem, ukoliko Vas muči neprestano, pojačano, posavjetujte se, ne postoje konkretni lijekovi i liječenje stoga probajte sljedeće recepte:

 

Pjena na ustima 1:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista kupine
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta hajdučke trave
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta očajnice

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti, postupak raditi tokom pet dana.

 

Pjena na ustima 2:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista breze
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista koprive
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog korijena srčenjaka

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti, postupak raditi tokom pet dana.

 

Pjena na ustima 3:

  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista i cvijeta kantariona
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog lista ranjenika
  • 1 veliku (supenu) kašiku isjeckanog nadzemnog dijela troskota

Sastojke sjediniti sa 600 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije i poslije jela, malo i popiti, postupak raditi tokom pet dana.