Monthly Archives: Maj 2015

Rujevina

RujevinaRujevina (lat. rhus cotinus) u narodu još poznata kao rujika, ruj, ruja, šmak, sumah, šomak, žuto vrazilo…

Rujevina se sastoji od etarskog ulja, tanin, flavonski heterozid. Koristi se kora koja se skida u septembru i oktobru i list koji se skuplja od marta do aprila, skuplja se samo za vrijeme cvjetanja biljke.

Majska ruža

Majska ružaMajska ruža (lat. rosa gallica) u narodu još poznat kao stolisna ruža, rožica, mirišljavka, slatkača…

Majska ruža se sastoji od sol, šećer, boja, vosak, etarsko ulje, kvercitirin, galna kiselina, tanin. Koristi se cvijet koji se bere u maju.

Broćanka

BroćankaBroćanka (lat. rubia tinctorum) u narodu još poznata kao broć, broćevina, broće, brojuć, veliki broć, crvenac, rudečina, pitomi brod…

Broćanka se sastoji od alizarina, crvene bojene materije, antrahinonski heterozid. Koristi se korijen koji se vadi od marta do oktobra.

Ladolež

LadoležLadolež (lat. convolvulus sepium) u narodu još poznat kao čadorčić, šatorče, košuljarka, hladolež, beli ladolež, bijeli ladolež…

Ladolež se sastoji od smola, tanin, gorka materija, holid, flavonid, razne soli. Koristi se korijen koji se vadi u avgustu i septembru i list koji se skuplja od maja do jula.

Žuti bagrem

Žuti bagremŽuti bagrem (lat. colutea arborescens) u narodu još poznat kao žuta bagra, žuta bagrema, zvečak, kucavina, pucalina…

Žuti bagrem se sastoji od etarskog ulja, vitamin C, koluteozid, koluteinska kiselina. Koristi se mahuna i list koja se skuplja u maju i junu.

Benedikt

BenediktBenedikt (lat. cnicus benedictus) u narodu još poznat kao benedikta, benediktova roža, biskupova brada, blaženi čkalj, babino zelje, božja plahta, šikalin, sveta sikavica, pitomi čkalj, meki trn, čakalj…

Benedikt se sastoji od smole, sol, sluz, knicin, tanin, etarsko ulje, heterozid. Koristi se cvijet, list i gornja polovina biljke koja se bere od juna do septembra.

Islandska mahovina

Islandski lišajIslandska mahovina (lat. cetraria islandica) u narodu još poznat kao islandski lišaj, islandska lihena, izlandska pletika, planinska mahovina, plučni mah, plučnik, bohinjski mah, gorjanski mah, ertenska trava, štitarka…

Islandska mahovina se sastoji od šećera, etarsko ulje, gume, gvožđe, izolihenin, lihesterinska kiselina, cetrarinska kiselina, lihenin. Koristi se lišaj koji se skuplja od maja do septembra.

Kim

KimKim (lat. carum carvi) u narodu još poznat kao kimien, kuminak, kimin, karum, kimelj, koprov, komin, divlji kumin, poljski kim, pitomi kim, bijela cemena, bela cemena…

Kim se sastoji od celuloze, pepeo, boja, smola, vosak, šećer, sluz, tanin, bjelančevine, kalcijum – oksalat, masno ulje, etarsko ulje. Koristi se zreli plod koji se skuplja u julu i avgustu.

Vilino sito

Vilino sitoVilino sito (lat. carlina acaulis) u narodu još poznat kao kompava, kravljak, kraljevac, protak, pupavac, prosriljavica, beltron, beli trb, bijeli trb, rešetka, sjekavac…

Vilino sito se sastoji od smole, tanin, etarsko ulje, inulin, vosak. Koristi se korijen koji se vadi u septembru i oktobru.

Divlji ladolež

Divlji ladoležDivlji ladolež (lat. calystegia sepium) u narodu još poznat kao beli ladolež, bijeli ladolež, hladolež, slatkovina, šatorče, slak, veliki slak, zgonček, košuljarka, čadorčić…

Divlji ladolež se sastoji od gorke materije, soli, holin, flavonoid, tanin, smola. Koristi se list koji se bere od maja do jula i korijen koji se vadi od septembra do marta.