Smanjeno lučenje pljuvačke
Usta (lat. os, oris) nalaze se na glavi, na licu, zatvaraju ih usne koje su prolaz za usnu duplju (lat. cavum oris), to je početak organa za varenje, za funkciju govora. Ona su dio usne šupljine, prekrivaju donji i gornji zubni luk, usne se sastoje od prednje i zadnje strane i slobodnog ruba, prednja strana je od nosa između nosno – usnog prostora, drugi dio je žlijeb između brade i usne i slobodni rub je sluzokoža. U gornjoj i donjoj usni nalaze se arterije, vene su spojene sa venama u licu kao i živci. Intezivno crvena boja usana je zbog mnogobrojnih kapilara, pored toga nalaze se i pljuvačne žlijezde i mišići usana (lat. m. orbicularis oris). Zatim ide usna duplja, predvorje usne duplje (lat. vestibulum oris) koje je odma iza usana, sastoji se od usana, tkiva, obraza, desni, zubi, zatim prava usna duplja (lat. cavitas oris propria) to je veći dio usne duplje koji sadrži jezik, zube, pljuvačne žlijezde. Prednji dio usne duplje čini predvorje, zadnji dio je ždrijelo koje se sastoji od gornjeg zida koji čini meko nepce (lat. pallatum mole) i tvrdo nepce (lat. palatum durum) ,donjeg zida, to su mišići vrata i od bočnih zidova to su obrazi (lat. buccae), obrazi su smješteni od ugla uha do ugla usana, sastoje se od kože, masnog tkiva, obraznog mišića, pojasa ždrijela, žlijezdi i sluznica usne šupljine. U ustima se nalazi i jezik (lat. lingua), nalazi se u centru usne duplje. Njegova funkcija je mnogostruka, organ je ukusa, ključna uloga ima u ishrani, pričanju… Sastoji se od korijena jezika, gornje i donje strane, dvije bočne strane, mišićnih ćelija, vezivnih vlakana i papila. Razlikuju se sljedeće papile: pečurkaste papile (lat. papillae fungiformes) to su crvene tačke na jeziku, najveća koncentracija je na vrhu jezika, na njima se nalaze receptori čula ukusa (slano, slatko, kiselo, gorko), zatim opšančene papile (lat. papillae vallatae) one su najveće, okružene se žlijebom u kojem se nalaze pljuvačne žlijezde, listatste papile (lat. papillae foliatae) one su u najmanjem broju, najveća koncentracija im je na bočnim stranama jezika i končaste papile (lat. papillae filiformes) one su najbrojnije i najmanje, to su nervni završeci koji su receptori bola, hladnoće, dodira… U ustima se nalaze i pljuvačne žlijezde (lat. glandulae salivariae) one su kanali usne duplje, njihova funkcija je lučenje pljuvačke (lat. saliva) koja se sastoji od enzima, vode, bakterija, jona… njihova funkcija je ovlaživanje usne duplje, razgradnja hrane… Razlikuju se velike pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares majores) i male pljuvačne žlijezde (lat. gl. salivares minores), zatim senzorne pljuvačne žlijezde koje imaju bistar sekret i senzorne ćelije i mješovite pljuvačne žlijezde one imaju mukozne i senzorne ćelije. Svaki čovjek ima tri tipa pljuvačnih žlijezda, zaušne (lat. parotis) one su najveće, podjezična pljuvačna žlijezda (lat. gl. sublingualis) mješovite su i podvilična (lat. gl. submandibularis) takođe mješovita. Pored njih u ustima se nalaze i zubi, u gornjoj i donjoj vilici, razliku se mliječni zubi koji izbijaju između 6 i 9 mj. pa do druge godine, njih je dvadeset i stalni zubi koji izbijaju od 7 do 12 god. završava se u dvadesetim, njih je 32, razlikuju se kutnjaci, predkutnjaci, očnjaci, sjekutići, neki ljudi ne dobiju pojedine stalne zube na njihovom mjestu su mliječni zubi koje zadrže čitav život, ljudska usta sadrže preko 300 bakterija jako je važno održavati higijenu zubi, mijenjate četkicu svakih tri mjeseca, osmjeh je prvo što primjetimo na čovjeku. Zanimljive činjenicu su da čovjek za životni vijek proizvede pljuvačke dovoljne da napuni dva bazena, u pljuvački se nalazi opiorfin koji je šest puta jači od morfija, ljudski jezik ima jedinstven otisak ujedno on je i najsnažnij mišić u ljudskom tijelu, ako su nam usta suha ukus se ne osjeća, do 60 god. života čovjek izgubi skoro polovinu čula ukusa, ljudska vilica je najsnažnija kost, dok je zubna gleđ najtvrđa materija u ljudskom tijelu…
Smanjeno lučenje pljuvačke (ksenostomija, asijaloreja, hiposalivacija) u većini slučajeva je zanemariv problem koji brzo prođe i kratko traje. Prosječna osoba proizvede dnevno oko 1 l pljuvačke. Uzroci smanjenog lučenja pljuvačke mogu biti razni: oboljenja pljuvačnih žlijezda, reakcija na lijekove, disanje na usta, bolest zuba, hormonski poremećaji, nedostatak vitamina… Smanjeno lučenje pljuvačke možete liječiti i povećanim unosom vode, izbjegavanjem jako začinjenih i kiselih jela, prestati pušiti, piti alkohol, vlažite prostorije, nastojte disati na nos… Preporučujemo sljedeće recepte:
Smanjeno lučenje pljuvačke 1:
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista hajdučke trave
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista podubice
Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije obroka, tri puta dnevno poslije toga popiti 100 ml čaja. Postupak raditi tokom pet dana.
Smanjeno lučenje pljuvačke 2:
Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati u toku dana, tokom pet dana.
Smanjeno lučenje pljuvačke 3:
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista kičice
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog lista žalfije
Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije obroka, tri puta dnevno poslije toga popiti 100 ml čaja. Postupak raditi tokom pet dana.
Smanjeno lučenje pljuvačke 4:
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista podubice
- 2 velike (supene) kašike isjeckanog cvijeta i lista pelina
Sastojke sjediniti sa 500 ml prethodno proključale vode i ostaviti da stoji dva sata, procjediti i grgljati prije obroka, tri puta dnevno poslije toga popiti 100 ml čaja. Postupak raditi tokom pet dana.
Smanjeno lučenje pljuvačke 5:
- ljuta paprika
Sastojak žvakati, njena ljutina podstiče rad pljuvčanih žlijezda, u malim količinama nije škodljiva.